Veliki broj preduzeća u BiH ne posjeduje ni najjednostavnije internet stranice, što dodatno otežava njihovo poslovanje u savremenim tržišnim uslovima. Iako je u eri modernog tehničkog doba posjedovanje veb sajta jedna od elementarnih stvari važnih za poslovanje, domaći preduzetnici i menadžeri još ne uviđaju značaj internetske transparentnosti i elektronskog poslovanja. Jedan od najvećih problema je u tome što je ogromna većina domaćih privrednika informatički nepismena, zbog čega i ne uviđaju veliki značaj uvođenja internet sajta za svoju firmu. Da paradoks bude veći, cijena izrade internet sajta je u suštini jednaka cijeni jednog malo boljeg poslovnog ručka. Za naše privrednike prezentacija na Internetu, koja ima nemjerljivu korist za svako preduzeće, nažalost, predstavlja usko grlo.
Veliki broj preduzeća u BiH ne posjeduje ni najjednostavnije internet stranice, što dodatno otežava njihovo poslovanje u savremenim tržišnim uslovima.
Iako je u eri modernog tehničkog doba posjedovanje veb sajta jedna od elementarnih stvari važnih za poslovanje, domaći preduzetnici i menadžeri još ne uviđaju značaj internetske transparentnosti i elektronskog poslovanja.
Slobodan Marković, direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća RS, smatra da je jedan od najvećih problema u tome što je ogromna većina domaćih privrednika informatički nepismena, zbog čega i ne uviđaju veliki značaj uvođenja internet sajta za svoju firmu.
"Da paradoks bude veći, cijena izrade internet sajta je u suštini jednaka cijeni jednog malo boljeg poslovnog ručka", rekao je Marković i dodao da za naše privrednike prezentacija na Internetu, koja ima nemjerljivu korist za svako preduzeće, nažalost, predstavlja usko grlo.
On je istakao da je kompjuterska pismenost u BiH značajno niža u odnosu na okruženje, ukoliko se posmatra broj računara na 1.000 stanovnika u odnosu na zemlje iz okruženja. U trenutnoj situaciji, kako kaže, država nije ta koja treba da tjera nekoga da posjeduje sajt ili da posluje na Internetu, ali će, uvjeren je, situaciju na bolje popraviti faktor tržišta i konkurencije. Marković je dodao da način plaćanja preko Interneta u BiH još nije zaživio, ali da će s vremenom domaće kompanije biti primorane da uvode poslovne izmjene, pišu Nezavisne novine.
Srđan Rajčević, direktor Agencije za informatičko društvo RS, kaže da domaći poslodavci još ne uviđaju pravu prirodu Interneta, te se za sada koristi u vidu pretraživanja sadržaja umjesto da se počne sa preseljenjem poslovanja u taj "virtuelni svijet".
"Neshvatanje koncepta Interneta kao globalnog virtuelnog tržišta je osnovni problem zbog kojeg veliki broj firmi nema sajtove niti posluje na ovom ogromnom tržištu", rekao je Rajčević.
On kaže da RS posjeduje zakonodavnu legislativu kojom je stvoren siguran okvir za sve one koji namjeravaju da prebace svoje poslovanje na Internet.
"Ipak, sve veći broj firmi u RS izrađuje internet sajtove, a naša istraživanja su pokazala da je trenutna u ovoj oblasti situacija u RS slična trenutnoj poziciji zemalja u regionu", rekao je Rajčević. Najavio je da će uskoro raditi na edukaciji privrednika kako da dođu do što značajnijeg novca iz IPA fondova kako bi unaprijedili svoje internetsko poslovanje.
Aleksandra Vukašinović, portparol Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS, kaže da to ministarstvo u budžetu nema novac predviđen za promocije ili kampanju o važnosti poslovanja putem Interneta.
"Svjesni smo potrebe važnosti povećanja prezentacije i poslovanja firmi Internetom i posredstvom portala Vlade RS radimo na animaciji domaćih privrednika da to što više čine", rekla je Vukašinovićeva.